Šefica udruge potrošača: "Mnogi se i dalje ne snalaze s eurima. Mislim da i Vujčić još preračunava u kune"

Mnogi pamte uvjeravanja s vrhova političke i monetarne vlasti da uvođenje eura neće donijeti značajnija poskupljenja, a zloguke tvrdnje onih koji su tvrdili da će "ono što je koštalo jednu kunu koštati jedan euro", nisu bile daleko od istine. Ponuđena objašnjenja su inflacija ili pohlepa trgovaca. Iz Vlade tvrde da plaće i mirovine nikad nisu bile veće, što je nominalno tako, ali točno je i da cijene roba i usluga nisu bile tako visoke kao što su sada.

Radi prilagodbe uvođenju eura Vlada je propisala dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima četiri mjeseca prije uvođenja nove valute (u rujnu 2022.) te godinu dana nakon uvođenja pa je 1. siječnja 2024. godine ta obveza prestala. Tada su neke udruge potrošača i političke stranke tražile produljenje tog roka, ali njihovi zahtjevi bili su odbijeni uz obrazloženje da nijedna druga zemlja koja je uvela euro nije imala duži rok prilagodbe te da je godinu i pol dana dovoljno vrijeme za takvo što.

"Mozak ti pukne kad preračunavaš"

Vjerojatno bi i bilo da rast cijena nije učinio svoje. Pa dok neki preračunavanje cijena iz eura u kune danas smatraju uzaludnim, neki drugi to i dalje čine da bi znali na čemu su.

U svibnju prošle godine u našoj anketi čak je 82 posto čitatelja odgovorilo potvrdno na pitanje "Preračunavate li još uvijek iznose u eurima u kune?" Ima onih koji to rade i sada.

Jedna Zagrepčanka (nije htjela da joj napišemo ime) priznala nam je ovih dana da i nakon dvije i pol godine često bude "užasno iživcirana cijenama".

"Nije da imam malu plaću, dosta toga si mogu priuštiti, ali što je previše - previše je. Stoput sam već rekla da neću više u glavi preračunavati cijene iz eura u kune, no ne mogu. I svaki put se šokiram. Malo bolja pizza u pizzeriji košta, preračunato, najmanje 100 ili 120 kuna, a prije tri godine, dok su još bile kune, koštala je između 50 i 70 kuna. Mislim da su cijene bezobrazno dignute kad je uveden euro, a bez stvarne potrebe", kaže.

Pa dodaje: "Kad preračunam, kava s mlijekom je skoro 20 kuna, pečeni kesteni 4 eura... To je 30 kuna, a bili su 15. Zavede taj mali iznos. Kao, ako nije dvocifreno ili trocifreno, nije puno. Dva i pol za kavu ne zvuči strašno, ali kad na to kažeš "eura" pa još uključiš taj prokleti kalkulator u glavi i preračunavaš, mozak ti pukne."

Euri i centi k'o kune i lipe

Umirovljenik Ante ne može se pak odviknuti pa za eure stalno govori da su kune. A iznosi nisu ni blizu isti.

"Malo nakon što su uvedeni euri, došla mi je unuka u posjet. Dotad sam joj uvijek davao 50 kuna za sladoled i tako to. Taj put sam izvadio iz novčanika 50 eura i tek kad je moj sin viknuo na mene da je to puno i zašto joj dajem toliko, a nemam veliku mirovinu, malo sam zabremzao. Ostala mi navika tih pedeset koliko sam joj davao u kunama", kaže.

Priznaje nam da se najviše muči sa sitnim kovanicama od jedan, dva i pet eurocenti.

"One izgledaju k'o lipe i samo ih gomilam u jednoj posudi. Tamo ih izvrnem iz novčanika da ne bude pretežak. A kad sjednem da ih prebrojim bude na toj hrpi i po tri, četiri eura, što nije malo."

Grincajg tri eura, a donedavno - pet kuna

Slične primjere nesnalaženja s eurima i 34 mjeseca nakon što su uvedeni iznosi predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević.

"Nedavno na tržnici neki gospodin kraj mene tražio je od kumice grincajg. Ona nije imala složeno pa mu je složila na brzinu dvije, tri mrkve, malo peršina i lišća. Tri eura, kaže. Čovjek platio i otišao. Nije se bunio, a možda i ne zna, ali tri eura je skoro 25 kuna. A prije uvođenja eura grincajg je bio pet do sedam kuna", kaže.

Potom prepričava još jednu zgodu kojoj je svjedočila u fotokopirnici.

"Došao je jedan stariji čovjek s dva, tri lista da mu ih kopiraju. Kad mu je iskopirala, žena kaže da to košta 50 centi. A on pita: "Samo toliko?" Očito ne kopira često pa mu se to činilo malo. Valjda je računao kao da je 50 lipa, a to je skoro četiri kune i nije malo za tih par iskopiranih listova."

"Priznali su da je trebalo ostaviti dvojne cijene"

Knežević kaže da mnogi i dalje preračunavaju cijene u kune zbog onoga što psiholozi nazivaju "iluzijom novca".

"Cijene u eurima nominalno su manje i mnogi nemaju predodžbu koliki su to iznosi dok ih ne preračunaju u kune s kojima su donedavno plaćali", ističe.

Ona smatra da je još trebalo zadržati dvojno iskazivanje cijena bez obzira na tumačenja Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.

"Kada je zimus bilo predstavljanje 70 proizvoda s ograničenim cijenama, neki su tamo priznali da je trebalo ostaviti dvojne cijene. Još uvijek svi preračunavaju cijene u kune. Vjerujem da guverner HNB-a Vujčić i ostali i dalje preračunavaju u kune. A dobro je dok se još sjećamo koliko je što koštalo. Kava je, recimo, nenormalno poskupjela. Svi upozoravaju da su cijene hrane u Hrvatskoj previsoke, a nitko ne obrazlaže zašto. Ne znam kako ona kumica s placa može objasniti zašto joj je grincajg pet puta skuplji nego što je bio prije eura. Mislim da nema povoda za divljanje cijena", ustvrdila je predsjednica HUZP-a.